All for Joomla All for Webmasters

ANALIZA: Bosna i Hercegovina - omiljena tema Kolinde Grabar-Kitarović

10 July 2017
(6 ocjena)
Pročitano 3239 puta
  • Izvor fotografija u sklopu članka: Nema fotografija u sklopu članka
  • NAPOMENA: Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku nezavisnog informativnog portala Bisce.ba
  • Izvor video materijala u članku: Nema video materijala u sklopu članka
  • Autor naslova: Originalni naslov
  • Autor teksta / Izvor informacije: Portal Patria
  • Izvor naslovne fotografije: http://gazeteadana.com/haber/hirvatistan-maci-seksi-cumhurbaskani-kolinda-grabar-kitarovic-i-hatirlatti/

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, prvog jula ove godine susrela se u Poljskoj sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i požalila se na stanje u BiH i opasnosti od navodnog terorizma u BiH. Ako je suditi po medijima, na skupu “Inicijativa triju mora” veći dio razgovora odnosio se na BiH, a manji na probleme Hrvatske i Slovenije, zbog čijeg je spora organiziran ovaj susret.

Brojni istupi hrvatske predsjednice djeluju kao vrlo programirano razaranje tkiva Bosne i Hercegovine. Kolinda Grabar-Kitarović je u više navrata potvrdila da podržava ostavštinu svog političkog oca Franje Tuđmana. Ali, čak bi se moglo reći da ni prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nije u ovolikim količinama bavio Bosnom i Hercegovinom kao što to radi njegova nasljednica.

Njeno djelovanje protiv BiH je dobrim dijelom nediplomatsko i vrlo loše po ovu zemlju. Njene izjave o Bosni i Hercegovini su češće nego li one o vlastitoj državi. Njena zabrinutost je daleko veća prema Hrvatima u BiH nego li prema građanima vlastite domovine Hrvatske.

Pogledajmo neke njene karakteristične izjave. 

Oktobar 2016.: Kitarović je najavila da će “Hrvatska pokrenuti razgovore i inicijativu sa SAD za promjenu Dejtona. U isto vrijeme ona je zamolila predsjednika Junkera da Evropska komisija pomogne BiH u procesu reformi na putu prema EU, kao i u uređenju zemlje s ciljem da sva tri naroda budu zaista ravnopravna na cijeloj teritoriji”. Bio je to prikriveni zahtjev za trećim entitetom.

Novembar 2016. godine: “Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u intervjuu za časopis Defense News da je nestabilnost Bosne i Hercegovine najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj. Na pitanje novinara što je najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u bliskom susjedstvu, predsjednica je odgovorila kako je to "nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja kao zemlja još nije potpuno politički emancipirana".

Znanstveni skup „Hrvati u BiH nositelji evropskih vrijednosti“, održan polovinom marta 2017.godine u Neumu. Hrvatska predsjednica je opet govorila o navodnom ekstremizmu. 

„U Bosni i Hercegovini raste broj ekstremističkih zajednica, u Republici Srpskoj gotovo da nema povratka prognanih, u Federaciji se dešava majorizacija Hrvata“, rekla je Grabar-Kitarović.

Izjava hrvatske predsjednice odnosila se na neke unutarnje stvari BiH: „Odlukama Visokog predstavnika u BiH i Ustavnog suda ugrožena je ravnopravnost Hrvata u BiH. U Mostaru se ne provodi odluka Ustavnog suda, i u tom gradu 8 godina nema izbora. Nastavljena je majorizacija Hrvata u FBiH. Hrvatska očekuje novi Izborni zakon u BiH koji će dovesti do jednakopravnosti Hrvata. Očekujemo novi Statut Grada Mostara i da budu održani demokratski izbori. Također, zahtijevamo od Međunarodne zajednice da djeluje na stabilnosti Bosne i Hercegovine i unutarnjim reformskim procesima".

Ni riječi o tome da upravo Hrvati ne žele ravnopravnost Bošnjaka u gradu i evropsko i demokratsko rješenje za Mostar.

Konstantno Kolinda Grabar Kitarović govori o ugroženosti i iseljavanju Hrvata iz BiH. Čak i Bošnjake optužuje za majorizaciju. Prema stenogramima njenog političkog oca Franje Tuđmana, on je od svojih saradnika zahtijevao da ulaze u sve strukture Federacije, kako bi ona funkcionirala u hrvatskom interesu.

Zahtijevao je da se u hrvatskim kantonima i na razini Federacije što više koristi hrvatski jezik, otvaraju škole s hrvatskim obrazovnim programom, da se Bošnjacima daje hrvatsko državljanstvo, da se gdje god je moguće koristi kuna kao valuta, pa čak i da se konfederacija s Hrvatskom promiče vremenskom prognozom na televiziji.

Izjava od 25. juna 2017. godine: “Posebice u žarištu naših nacionalnih i državnih interesa moraju biti Hrvati u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan povijesni narod, ali im prijeti da postanu manjina. Inzistiram i uvijek ću inzistirati na jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zato treba najozbiljnije pristupiti rješavanju političkih pitanja kao što je hitna promjena Izbornog zakona.

Kolinda Grabar Kitarović, dakle, optužuje Bošnjake i za iseljavanje Hrvata. Premda je iseljavanje iz Hrvatske daleko masovnije, Grabar Kitarović bi morala pogledati stenograme od 14. marta 1994. do 24. novembra 1995. koji sadrže razgovore Franje Tuđmana sa liderima HDZ-a BiH i Herceg-Bosne. U tim stenogramima Tuđman govori o iseljavanju Hrvata iz BiH. To iseljavanje je pojačano nakon rata, ali to Tuđman ne smatra u potpunosti tragičnim, već u tome vidi mogućnost da se ti Hrvati nasele, bilo u hrvatskim kantonima u BiH, bilo u Hrvatskoj radi ostvarivanja za Hrvatsku povoljnije demografske situacije.

Nažalost, veći problem ove zemlje je vještina podmetanja terorizma, nego li terorizam. Ova zemlja je prvenstveno žrtva terorističkih kleveta koje se uspješno plasiraju od njenih susjeda.

Decembar 2016.:  Grabar Kitarović je tvrdila da se „mala IZ Hrvatske uspješno i žilavo bori protiv radikalizma i stavlja na čelo regiona“. Nakon toga okomila se na Islamsku zajednicu BiH, odakle su joj odgovorili.  

Recimo, zašto je Hrvatska istresla radioaktivni otpad na samu granicu BiH? Kakav bi odgovor hrvatske predsjednice mogao biti na činjenicu da je Bosna i Hercegovina vratila svu imovinu Hrvatskoj, a da Hrvatska nije vratila  najveći dio imovine Bosne u Hercegovine.

Ta imovina propada i ruinira se. Očito je da se stalnim sudskim procesima i birokratskim metodama te nekretnine i firme u vlasništvu BiH obezvrjeđuju, da bi se mogle otkupiti za najnižu moguću cijenu. Desetine hotela i odmarališta i firmi u vlasništvu Bosne i Hercegovine propadaju u Hrvatskoj. Propadaju i Luka Šibenik i „Energopetrolove“ pumpe, koje se nalaze u pasivnom podbilansu. I nikom ništa. O toj ugroženosti niko ne govori.

Konačno sve nevjerovatne konstrukcije izdeklamovane su pred američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bila je to kap na punu čašu Kolinde Grabar Kitarović, u priči punoj terorizma, radikalizma i ekstremizma u BiH. Na svjetskoj pozornici sve je otvoreno. Politička BiH je ostala bez odgovora na ove stalne optužbe. 

Top